Hrvatska je poslala treći zahtjev za isplatu sredstava iz NPOO, a njegovom realizacijom će ostvariti više od 50 posto od 5,5 milijardi eura koliko joj je na raspolaganju u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost
Zaštita od poplava, recikliranje komunalnog otpada, digitalizacija administrativnih, zdravstvenih i pravosudnih usluga, energetska obnova zgrada, održivi, zeleni i digitalni turizam tek su neka od područja obuhvaćena trećim zahtjevom Hrvatske za isplatu novca iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) vrijednog 700 milijuna eura čija isplata se očekuje do kraja godine.
Hrvatska je, naime, krajem srpnja predala treći zahtjev i time postala prva zemlja u EU prema iznosu uplate u odnosu na raspoloživa sredstva. Spomenutim zahtjevom Hrvatska će ostvariti više od 50 posto od 5,5 milijardi eura koliko joj je na raspolaganju u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost EU.
Hrvatskoj je do sada kroz predfinanciranje u iznosu od 818 milijuna eura i prve dvije rate po 700 milijuna eura uplaćeno oko 2,2 milijarde te je bila treća među zemljama članicama EU po uspješnosti povlačenja sredstava.
Hrvatska je ispunila svih 45 planiranih reformi i investicija, a od početka provedbe NPOO svih ukupno 104.
Ulaganja i reforme su preduvjet financiranja
Europska komisija objavila je da treći zahtjev Hrvatske obuhvaća 32 ključne etape i 13 ciljnih vrijednosti među kojima su spomenuta zaštita od poplava, recikliranje komunalnog otpada i druge, kao i kupnja seizmičke opreme i izgradnja skele „Križnica“.
Plaćanja ovise o uspješnosti i o tome provodi li Hrvatska ulaganja i reforme iz plana za oporavak i otpornost. Stoga Europska komisija ocjenjuje hrvatski zahtjev nakon čega Gospodarski i financijski odbor Vijeća šalje preliminarnu ocjenu ostvarenja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, što je osnovni preduvjet za plaćanje.
Inače, zahtjev za plaćanje uključuje i niz reformi za promicanje uporabe obnovljivih izvora energije i poboljšanja upravljanja u sektorima voda, otpada, pomorstva i turizma s naglaskom na održivosti, te područje javne nabave, visokog obrazovanja, zdravstva, tržišta rada, kao i uspostavu jedinstvene internetske kontaktne točke za obnovu nakon potresa i energetsku obnovu.
To, između ostalog, znači pokretanje ulaganja u izgradnju dječjih vrtića, osnovnih škola, zdravstvene i prometne infrastrukture kao i projekte u području energetike, vodoopskrbe, turizma, znanosti i drugih koji podižu kvalitetu života hrvatskih građana.
